PINGVINI Pingvini (lat. Spheniscidae) su familija vodenih, neletećih ptica, koje žive uglavnom na južnoj hemisferi. Obuhvataju šest rodova sa 17 ili 20 vrsta, u zavisnosti od autora. Pingvini su prilagođeni životu u vodi sa krilima koja su evoluirala u peraja. Perje im je crno na leđima, dok je na trbuhu bijelo. Hrane se račićima, ribom, lignjama i drugim morskim životinjama koje love dok plivaju pod vodom. Pod vodom provode skoro polovinu svog života.
Iako su sve vrste pingvina porijeklom sa južne hemisfere, oni ne žive samo u oblastima sa hladnom klimom, poput Antarktika. Zapravo, samo nekoliko vrsta pingvina živi toliko južno. Nekoliko vrsta živi u umjerenom pojasu, a jedna vrsta, galapagoški pingvin, živi blizu ekvatora.
Vid i sluh
Oči pingvina su građene tako da omogućavaju oštar vid pod vodom. Postoji teorija po kojoj su pingvini na kopnu kratkovidi, ali istraživanja nisu uspjela doći do dokaza da je ovo tačno. Kod vrsta koje duboko rone, kao što su carski pingvini, pupile su krajnje rastegljive tako da se oči mogu vrlo brzo prilagoditi na različitu količinu svjetlosti prisutnu kako na površini vode tako i na stotinjak metara dubine.
UGROŽENOST U dvadesetom vijeku, četiri vrste pingvina — galapagoški, žutooki, magareći i fjordlandski pingvini — se smatraju ugroženim vrstama, dok se Magelanov, Humboltov i još nekoliko vrsta smatraju ranjivim. U prošlosti su, lovom na pingvine zbog ulja njihovih masnih naslaga i jaja za prehranu, čitave kolonije pingvina izumrle, dok danas pingvinima prijete druge opasnosti.
Нема коментара:
Постави коментар